Očuvanje biodiverziteta
Očuvanje biodiverziteta ključni je termin u politikama zaštite životne sredine i on podrazumeva očuvanje sveukupne raznovrsnosti organizama i njihovih bioloških ciklusa. Uključujući gene, populacije, vrste, staništa i ekosisteme u kojima se biodiverzitet održava.
Gubitak biološke raznolikosti i njenih komponenata (gena, vrsta, staništa i ekosistema) globalno je pitanje. Ono je neraskidivo povezano sa gubitkom ekosistema, kapaciteta produktivnosti prirode i regulacionih procesa koji su nezamenjivi za održivo korišćenje resursa i, konačno, ljudsko bivstvovanje.
Sve je više dokaza da je biodiverzitet pod stalnim pritiskom i da je uslovljen klimatskim promenama i preteranom eksploatacijom prirodnih resursa.
UN Konvencija o bilološkoj raznolikosti (CBD), usvojena 1992. godine, politički je prepoznala gubitak biodiverziteta kao ozbiljan problem, i pokrenula je globalnu akciju za očuvanje biodiverziteta.
Zelena mreža Vojvodine (ZMV) kroz niz svojih aktivnosti radi na očuvanju biodiverziteta. Od 2007. godine ZMV je potpisnica međunarodne inicijative za zaustavljanje gubitka biodiverziteta do 2010. godine, COUNTDOWN 2010. Uključivala se u kampanju protiv genetskih modifikovanih organizama od osnivanja i niz drugih kampanja za zaštitu prirode (Sačuvajmo Ledinačko jezero, Stop spalionici smeća u Specijalnom rezervatu prirode Gornje podunavlje, kampanja protiv izgradnje brodogradilišta u blizini Carske bare,..).
U okviru svojih edukativnih programa i kroz podršku organskim proizvođačima ZMV promoviše očuvanje agrobiodiverziteta (različitosti vairijaliteta i raznovrsnosti životinja, biljaka i mikro-organizama važnih za hranu i poljoprivredu, onih koji su rezultat međusobne interakcije životne sredine, genetskih resursa i upravljačkih sistema i praksi koje ljudi koriste /FAO/).
Pored toga, u saradnji sa Quebek-Labrador Fundation/Atlantic Center for the Environment (QLF), ZMV doprinosu očuvanja biodiverziteta i kroz program transatlanskih studijskih putovanja „Dobro upravljanje ruralni pejzažom – razmena iskustava“. Putem ove razmene, međunarodni tim eksperata iz različitih oblasti upravljanja biodvirzitetom i pejzažom provodi nedelju dana u ruralnim zajednicma ili mikro-regijama, uči od i savetuje ljude u zajednici. Ovaj model rada na očuvanju biodiverziteta u ruralnim sredinama oslanja se na povezivanju organizovane zajednice na lokalnom nivou, i spoljašnjeg sagledavanja međuradnog tima eksperata u cilju podsticanja učešća javnosti i uspostavljanja dijaloga između različitih interesnih strana.
Za svoj rad na očuvanju biodiverziteta na 69. sastanku Veća IUCN, održanog 12. marta 2008 godine u Glandu u Švajcarskoj, Zelena mreža Vojvodine je postala članica IUCN-a, Međunarodne unije za zaštitu životne sredine, najstarije svetske organizacije za zaštitu prirode, osnovane 1948. godine.
Potpisana Deklaracija o zaštiti srednjeg toka Dunava
Cilj Deklaracije je zaštita Dunava od svih oblika onečišćenja u dve države, a nastala je kao rezultat svesti da se samo zajednički može sačuvati reka koja trpi zagađenja od industrija, urbanih sredina, poljoprivrede, brodova koji ispuštaju otpad u ovom delu Dunava, nesavesnih pojedinaca i dr, dok se vlasti u takvim slučajevima često pasivno ponašaju.
Potpisivanju Deklaracije su, osim predstavnika ekoloških udruženja među kojima su Osiječki zeleni, Ekološki pokret "Plavi Dunav" iz Apatina i ribolovačkih udruženja iz čitave regije, prisustvovali i mediji koji se bave pitanjima zaštite životne sredine, kao i predstavnici Javnih preduzeća koja koriste resurse na ovom području ("Vojvodinašume", "Hrvatske šume" i "Hrvatske vode"). Oni su izrazili zadovoljstvo što je pokrenuta zajednička prekogranična inicijativa u zaštiti Dunava te najavili aktivnije uključenje u slične projekte.
U Deklaraciji se, između ostalog, navodi:
Budući da:
- je Dunav reka koja spaja narode srednje i jugoistočne Evrope;
- je upravljanje Dunavom osnova za ekološko, ekonomsko i socijalno stanje u regiji;
- od stanja vodenog resursa reke Dunav zavisi bogatstvo biodiverziteta Podunavlja;
- je srednji tok Dunava neprocenjiva vrednost kao najveće i najvažnije mrestilište slatkovodne ribe u Evropi;
- Dunav ima sve veću važnost u transportnom i turističkom smislu u procesu pristupanja zemalja u regiji Evropskoj Uniji;
- svaka devastacija Dunava utiče i na promenu mikroklime u regiji;
- su se ekonomsko-političko-društvene promene u regiji odrazile na gazdovanje i zaštitu srednjeg toka Dunava što ima negativan uticaj na biodiverzitet područja;
- je saradnja Srbije i Crne gore i Hrvatske u zaštiti srednjeg toka Dunava na niskom nivou i ne uvažava gore spomenuto stanje; nevladine organizacije u regiji su odlučne u pokretanju inicijativa i akcija za poboljšanje stanja, ukazivanja na moguće puteve rešenja s ciljem humanizacije, vraćanja eko-harmonije u odnos čoveka i prirode i borbe protiv svih vrsta zagađenja sliva Dunava.
Deklaracija je zajednička inicijativa za dijalog, uklanjanje svih barijera i uzroka zagađenja te određivanje pravca delovanja prema vladama Srbije i Crne Gore i Hrvatske s ciljem zajedničkog upravljanja i zaštite srednjeg toka Dunava i njegovog priobalja.
Potpisnice će podsticati vlade država da dogovore jasne međunarodne regulative za rešavanje graničnih problema, a u korist građanskih i drugih organizacija koje rade na zaštiti prirode.
Potpisnice će pregovaranjem i saradnjom delovati na primenu domaćih propisa obe države i međunarodnih sporazuma o Dunavu.
Zbog povećanog zagađenja voda Dunava i pritoka, potpisnice će informisati i upozoravati industrijske zagađivače na potrebu i obavezu prečišćavanja otpadnih voda i smanjenja drugih oblika zagađenja.
Informativnim i edukativnim radom, potpisnice će podsticati lokalno stanovništvo da uzme aktivno učešće u donošenju odluka o zaštiti Dunava, te delovati na povećanje opšte ekološke svesti u regiji.
U pokretanju akcija potpisnice će raditi na uspostavljanju saradnje s drugim međunarodnim inicijativama i organizacijama čije aktivnosti su usmerene ka poboljšanju kvaliteta voda i opšteg stanja srednjeg toka Dunava.
Potpisnice se obavezuju na redovno obaveštavanje javnosti, medija i nadležnih institucija Srbije i Crne Gore i Hrvatske o pokretanju, toku i rezultatima inicijativa i akcija iz ove Deklaracije.
Pogledati: https://alert.zeleni.hr/

|
|
|
|
|
|
|
|
|