Ovaj mali ZELENI REČNIK – POJMOVNIK pomoći će korisnicima da shvate mnoge termine koji se koriste u okviru zaštite životne sredine i organske poljoprivrede.
A-Ž
Abiotički faktori
činioci spoljašnje nežive prirode, na primer: klima, reljef, zemljište.
Adaptacija
prilagođavanje, karakteristične osobine koje živim bićima omogućavaju opstanak u specifičnim ekološkim uslovima staništa.
Agrobiocenoza
životna zajednica u kojoj, pored gajenih biljaka, žive i različite vrste divljih biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama
Agroeksosistem
antropogeni ekosistemi na kojima čovek gaji kultivisane biljke.
Autohtone vrste
vrste nekog geografskog područja prilagođene uslovima života tog područja ili ekosistema ako je njihova prisutnost u toj regiji rezultat isključivo prirodnih procesa bez ikakve čovekove intervencije.
Autotrof
onaj koji sam sebe hrani
Biocenoza
zajednica živih bića koja žive na istom satništu i međusobno su, na različite načine povezana.
Biodiverzitet
sveukupna raznovrsnost živih bića, odnosno sveukupnost gena, vrsta i ekosistema na Zemlji.
Biom
slični, često povezani ekosistemi.
Biomasa
ukupna masa žive prirode na određenom području.
Biosfera
ukupan prostor na Zemlji naseljen živim bićima.
Biotički faktori
međusobni uticaj živih bića, kao i uticaj živih bića na neživu prirodu.
Biotop
manji ili veći prostor na kojem vladaju slični životni uslovi.
Crvene knjige
publikacije u kojima se nalaze podaci o ugroženim vrstama.
Deponija
mesto na kojem se odlaže otpad.
Desertifikacija
opustošavanje zemljišta.
Domestifikacija
proces pripitomljavanja divljih biljnih i životinjskih vrsta.
Ekologija
nauka koja proučava životnu sredinu, međusobne odnose živih bića, kao i odnose živih bića i spoljašnje sredine.
Ekološka niša
deo prostora i deo resursa koje jedinke svake populacije koriste u životnoj zajednici.
ekološki faktori
činioci spoljašnje sredine: različiti oblici nežive materije, klimatske prilike, kao i svi članovi biocenoze, koji uzajamno deluju jedni na druge, i time određuju uslove života u staništu.
Ekosistem
prostor u kojem se odvija život i u kojem su različite vrste živih bića neraskidivo povezane sa neživom materijom i energijom.
Endem
vrsta rasprostranjena na ograničenom prostoru.
Erozija
odnošenje, skidanje površinskog sloja zemlje.
Fenološke promene
promene tokom smene godišnjih doba.
IFOAM
Međunarodna Federacija pokreta organske poljoprivrede osnovana 1972. godine u Versaju u Francuskoj. To najveći pokret u svetu koji utiče na popularizaciju i implementaciju organske poljoprivrede i proizvodnje u celom svetu. Današnje sedište IFOAM-a je u Nemačkoj.
Imigracija
proces doseljavanja jedinki ili njihovih grupa u populaciju.
Inbriding
ukrštanje jedinki koje su u srodstvu
Introdukcija
unošenje vrste, od strane čoveka, na područje gde je pre nije bilo.
Invazivne vrste
strane vrste koje su, usled negativnog delovanja čoveka, počele samostalno i nekontrolisano da se razmnožavaju i naglo šire potiskujući domaće vrste.
IUCN
Međunarodna unija za zaštitu prirode koja pomaže društvima širom sveta da štite prirodu i obezbede ekološki održivo i ravnomerno korišćenje prirodnih resursa. To je asocijacija preko 900 vladinih i nevladinih organizacija iz 137 zemalja sveta.
Kisele kiše
kiša ili bilo koja druga vrsta padavina zagađena sumpor dioksidom, azotnim oksidima i drugim hemijskim jedinjenjima.
Klimaks zajednica
životna zajednica koja je maksimalno usklađena sa mogućnostima koje pruža dati prostor.
Konzervacija
skup postupaka, radnji i mera zaštite kojima se objekat štiti od uništavanja.
Kosmopolit
široko rasprostranjena vrsta.
Lanac ishrane
povezanost ishranom proizvođača, potrošača i razlagača u biocenozi.
Migracija
povremeni, periodični, odlasci jedinki iz populacije i njihov povratak u populaciju.
Monokultura
poljoprivredna površina na kojoj je zasađena samo jedna kultura.
Održivi razvoj
očuvanje prirodnih bogatstava i odgovorno postupanje, da bi se ona sačuvala za buduće generacije
Ozonske rupe
oštećeni deo ozonskog omotača
Ozonski omotač
sloj ozona na visini od 25 do 50 kilometara iznad površine zemlje.
Pesticidi
hemijske supstance koje uništavaju nepoželjne stanovnike agrobiocenoze.
Plodored
izmena vrsta useva svake godine na istoj njivi i drugim agrobiocenozama.
Populacija
skup jedinki iste vrste koje u isto vreme nasaljevaju isti prostor, međusobno se ukrštaju i daju plodno potomstvo.
Potrošač
organizam koji za ishranu koristi organske supstance.
Predator
vrsta koja lovi druge životinje.
Predeo
manje geografsko područje u kome je međusobno povezan manji ili veći broj različitih ekosistema.
Proizvođač
organizam koji procesom fotosinteze proizvodi organske supstance.
Razlagač
organizam koji razlaže organske supstance.
Reciklaža
sakupljanje, prerada i ponovo korišćenje otpada.
Reintrodukcija
vraćanje vrsta na mesto gde su nekada živele.
Smog
vazduh u kojem su prisutne zagađujuće supstance.
Sukcesije
smenjivanje biocenoze na nekom biotopu.
Urbani ekosistem
antropegeni ekosistem, mogu biti naseljena mesta, industrijska područja ili njihovi delovi koje je izgradio čovek.
Zemljište
plodni, rastresiti površinski sloj litosfere, koji nastaje pod uticajem živih organizama, vode i vazduha.
Životna forma
skup svih adaptivnih karakteristika jednog organizma.
Životna sredina
naseljeni deo Zemljinog prostora u kojem živa bića mogu da opstanu.